Za vaš ste novi album nakon više mijenjanja naslova odabrali Oprem dobro. Tog će se drevnog narodskog izraza stariji poznavaoci pop-kulture sjetiti iz kultne serije Više od igre, gdje se natpis sa tim izrazom ubacuje u nacistički propagandni film. Njemci tada pobjesne i nikako im nije jasno da se to ne može prevesti na »savršeni« njemački jezik. Međutim, sreo sam i ljude iz Srbije koji ne znaju značaj tog izraza, čak ni to, da se radi o seksualnoj konotaciji. Molim Vas da taj naslov prevedete za slovenačku publiku? I, možda, da stvar bude jasnija, kako bi to kazali Stari Latini?

Obsisto Beno, ili oslonim se dobro, oduprem se dobro. Vaznost oslonca je vazna u svim segmentima ljudskih aktivnosti, od nauke do seksa. I Newtn je rekao, dajte mi oslonac, izmjericu zemlju. Iz istog razloga se postavljaju daske, osim uzglavlja, i kod nogu bracnog kreveta.

Na svojem zadnjem albumu ste u pjesmi Turbo folk nabrojali što sve jeste turbo-folk (od MacDonaldsa preko demokracije do Evrovizije i etnodžeza). Da li je onda, po Vama, turbo folk forma ili sadržina? I kako da se od njega spasimo?

Forma je samo oblik sadrzine. Kulturni puritanizam je takodje turbo folk. dakle spasavanje od turbo folka je turbo folk.

U Sloveniji smo tek nedavno doživjeli glazbeni »napad« turbo-folka, prije svega sa grupom Atomik Harmonik. Da li vam je poznata ta scena? I kako bi komentirali činjenicu, da su »Janezi«, iako su važili za najnaprednije u Jugoslaviji, tek sada otkrili tu hipermodernu glazbeno-kulturnu pojavu?

Pa , jug je iz  Slovenije oduvijek uvozio  pancerice , majonez i masine za ves, a Slovenija je sa Juga uvozila  komedije, tragedije i drame u svim agregatnim stanjima. 

U Vašim pjesmama upotrebljavate zvučne i glazbene semplove iz bogate zajedničke nam jugoslavenske povijesti. Kako na takve »poruke« reagira Vaša nova, mlađa publika, među kojima (ipak!) nađemo i takve, koji ni ne znaju, na primjer, šta su »Otpisani«, a kamoli da bi poznavali glazbenu špicu iz te serije, koju ste vi proglasili najboljom rock stvari u bivšoj Jugi?

Ja sam prije svega prosvetni radnik. Ja sam tu da ih poducavam. To sto sam zabavan dok poducavam, razlikuje me od drugih prosvetnih radnika.

Na Vašim pločama ponekad prepustite da svoje »fantastične glasovne mogućnosti« iskažu gostujući glazbenici, kao na primjer Dragan Ristić iz grupe Kal. Da li ste ikad pomislili da bi napravili čitav album sa takvim gostovanjima, na kojem dakle Vi ne bi pjevali, ali bi to, naravski, po duhu i sadržini bio ipak Vaš album? U stilu: »I poslije Ramba Rambo« odnosno »Nastavak Ramba drugim sredstvima.« I koga biste na tom hipotetičkom albumu angažirali iz Slovenije?

Zasto da ne . Iz Slovenije bih angazovao producenta, Manjifiko i njegov tim su odlicni.   I Fructal je nabavljao voce u Srbiji, a pakovao sok u Ajdovscini, zasto bih ja mijenjao tu formulu uspijeha.

Vaša glazba u zadnje vrijeme doživljala silne mutacije, što nas i ne čudi, budući da se vaš prateći instrumentalni sastav zove Mutant Dance Quartet? Da li ste možda, pošto u Ljubljani gostujete upravo na rođendan jednoga od Vaših »kumova« Wolfganga Amadeusa Mozarta, za tu priliku pripremili i neke dodatne mutacije u klasičnoj glazbi, koju već i sada izdašno upotrebljavate u svojim kompozicijama?

I mnogo gorima od mene je dozvoljeno da se mijesaju u muziku. Nicije djelo nije nedodirljivo.

I za kraj: Vaša prigodna poruka za »Amadeusovu godinu«?

Covjecanstvo treba da se stidi sto najveci umjetnici umiru u siromastvu, da bi se na njihovim djelima vijekovima kasnije okretali milioni.