1. "Vrh dna" je vas novi umetnicki moto. Zivimo li na vrhu dna ili...?

Otprilike. Vrh dna je opis društva u kome je egoizam svake individue neograničen, a osjećaj za društvo i društvenu solidarnost nikakav.
Umjesto organizovanog društva imamo zapravo gomilu individua koje zanima zapravo samo rodjeno dupe. U sociologiji se takvo društvo klasira kao društvo na trećem stepenu razvoja, dvije klase iznad rodovske zajednice, ali tri klase ispod savremenog, razvijenog društva.
Svoditi krivicu na slabe političare, koji su ipak samo poslijedica, a ne uzrok, takodje je karakteristika takvog društva.



2. Angazovani ste na komponovanju muzike za film "Mit o Sizifu"? Sta znaci
na vasem sajtu "iako je nedelja, snimace se"? Zar se profesionalac koji
radi filmsku muziku obazire koji je dan?

Nedelja je dan za porodicu. Svejedno je čime se čovjek bavi, treba da ima neki red. Forma je važna jer štiti suštinu, kao što tvrdi oklop štiti osjetljivo tkivo školjke.


3. Tokom turneje po klubovima Srbije eurokrem blok  je zbog svog
izuzetnog kvaliteta postao sluzbeni slatkiš vašeg preduzeća. Da li ste
isprobali I čokolade ostalih domaćih proizvodjača? A šta je sa starim
dobrim smokijem?

Probao sam sve čokolade. “Eurokrem blok” I “najljepše zelje” prednjače po ukusu I kvalitetu.
Recimo, čokolada “Najljepše želje” je neuporedivo ukusnija od “Milke”, zaista ne znam kako se neko odluči da kupi manje kvalitetnu robu samo zato što je strana. 



4. Koncerti u Ljubljani I Murskoj Soboti (kako su prosli?) su uvod u
veliku letnju turneju na kojoj nameravate da obidjete Evropu. Ima li
razlike izmedju koncerata u Srbiji, regionu I Evropi?

Nije to velika nego sasvim mala turneja, sa klupskim nastupima, pred 200- 500 ljudi.
Nema suštinske razlike u tome gdje se svira,  svuda na moje svirke dolaze ljudi koji cijene moju muziku, a takvi ljudi imaju neke sličnosti izmedju sebe, bez obzira  odakle su, povezuje ih isti ukus. 
Samo je razlika u cijeni karte.  Što se ide sjevernije, karta je skuplja.


5. Na sajtu se pokrenuli akciju "Prevedi I Posalji", gde posetioce
pozivate da prevedu neku vasu pesmu na neki egzoticni jezik. Za sada su tu
prevodi na madjarski, poljski, mavarski, indonezanski, ukrajinski, burski.
Sta dobijate time?

Svaki pjesnik sanja o tome da bude prevodjen na razne jezike. Šta se uopšte dobija  pisanjem pjesama?  Mislim da je to pravo pitanje. Pisanje pjesama je autoterapija, pretpostavljam da je I fanovima proces prevodjenja takodje neka vrsta terapije.

6. S obzirom na to da ste jedan od onih koji su pokusali da sprece secu
platana u Bulevaru revolucije, znaci li to sumnjate da je razlog tome sto
je drvece pocelo da truli?

 Platani su bili zdravi. Uvjerio sam se rodjenim očima, i provjerio sa stručnjacima od integriteta, koji nisu partijski pioni ni vlasti ni opozicije.
 
7. Sta mislite o pesmi "Ovo je Balkan" sa kojom ce Milan Stankovic predstavljati Srbiju na Evrosongu?

Mislim da je pjesma dovoljno loša, da se sasvim  lijepo uklopi i da ne štrči od ostalih pjesama na toj medjunarodnoj smotri loših pjesama.
Tu nije problematičnija frizura pjevača, ali, siguran sam da za baš takvu frizuru postoji jak razlog. Ipak se nadam da ni ta frizura neće štrčati izmedju svih ostalih na toj smotri.


8. Po čemu pamtite saradnju sa Lepom Brenom (Moj se dragi Englez pravi), a
po cemu sa Vesnom Zmijanac (Idemo na more)? Za film  Slatko od snova  ste
bili koautor muzike i partner Dragane Mirkovic. Secate li se neke zgode sa
snimanja?

Saradnja sa Lepom Brenom nastala je slučajno, za stolom sam joj izmislio tekst, na licu mjesta, koji joj se veoma dopao. Meni je bilo nevjerovatno da mogu za 2 minuta koncetracije da zaradim 3 doktorske plate. Na žalost, pjesma nije bila hit, pa je moja  vrtoglava karijera profesionalnog tekstopisca vrtoglavo “pala u bunar”. 


Vesni Zmijanac sam gostovanjem na ploči zapravo vratio uslugu,  jer se junački zauzela za mene kada sam, zbog dugog jezika, stao na žulj tadašnjem podzemlju.  Mislim da Vesna piše memoare, nadam se da će pomenuti i tu epizodu.

Saradnju sa Draganom pamtim po tome što je to prvi i jedini posao koji sam u životu radio samo zbog para. Pare se potroše, ali uspomene ostaju.


9. Zar vam se ne čini da već 20 godina živimo kao u vašoj pesmi "Jedno te isto"?

Meni je socijalizam bio sasvim dobar. Ja demokratiju nisam tražio.
Demokratija je diktatura glupih, jer  oni u svakoj državi pretsatvljaju apsolutnu većinu. 
To je svetski problem, ne samo naš.


Sve kompleksnije potrebe društva ne mogu se prepustiti šaci menagera koja misli samo o svom profitu. Mi smo na žalost ušli u kapitalizam samo 5 minuta prije nego sto je kapitalizam iz ovih razloga počeo da propada.


10. Kako vam polazi za rukom da sve ove godine budete jedan od
najinteresantnijih pojava na muzickoj sceni citave bivse SFRJ?

Lako je biti kobac medju kokoškama. Estrada po pravilu privlači ljude kojima škola nije išla. Ali, ako pobrojimo one ljude sa estrade koji su završili visoke škole, vidjećemo da su svi oni zapravo značajni kao pojave.

11. Diplomirali ste na PMF, odsek turizmologija. Da li vam je zao sto se time ne bavite u zivotu? Kada biste imali vlastitu turisticku agenciju na koje biste destinacije vodili putnike?

Upravo sam počeo time da se bavim opet.
Obnovio sam kontakte na fakultetu i u struci, vrlo je osvežavajuće komunicirati sa ljudima koji su u toku savremenih zbivanja . 
Nije mi ambicija da imam agenciju, da vodam ljude po svijetu,  već da utičem na razvoj društva u kom živim, da turisti počnu redovnije da posjećuju Srbiju.
Principi održivog razvoja donose i strategiju održivog turizma, namjenjenog domaćoj i stranoj  radničkoj klasi.
Seoski turizam uz ponudu zdrave, lokalne hrane koju turista propisno spakovanu  može u gepeku auta da ponese kući poslije odmora pravi je  potencijal. Upravo sam počeo jednu takvu saradnju sa opštinom Alibunar, u čijoj nadležnosti je Deliblatska peščara, prirodni rezervat sa ogromnim turističkim potencijalom. 


12.Kakve su nam sanse sa svetskom prvenstvu u fudbalu u Juznoafrickoj
Republici?

Pa JAR je u istoj vremenskoj zoni kao i Srbija, pa fudbaleri neće morati da izlaze iz prirodnog cirkadijalnog ritma, sto inače veoma loše utiče na koncentraciju i kondiciju.
 “Jet leg” sindrom prekookeansik letova kroz vremenske zone će biti izbjegnut, pa će valjda i momci dati sve od sebe.
Nadam se da će sa sobom povesti jak tim psihologa, jer je primjetno da su naši sportisti malo tanji sa živcima.
To se vidi kroz velike oscilacije u kvalitetu igre, i to samo u toku jedne utakmice.
Rad na psihološkoj stabilnosti i čvrstini karaktera zapravo je najvažnija u svakom aspektu života, ne samo u sportu.

  
13. Zašto ljudi vole bizarne stvari?

Zato što su oguglali od prevelkog broja informacija kojima ih tovare sve agresivnije reklame. U Londonu su na primer, zabranili bilborde, za koje su utvrdili da osim što vizuelno narušavaju gradski ambijent,  veoma dekoncetrišu stanovnike .
 
14. Zasto rijaliti programi ne izlaze iz mode?

Nema moda veze s tim, nego je taj program najjeftiniji za proizvodnju. Najlakše je naći 10 zaludnih ljudi I snimati ih 24 sata. Samo je pitanje kako ta institucionalizovana lijenost utiče na radni narod.

15. Šta biste voleli da vam odsviraju na sahrani?

 Više volim da sviram , nego da mi se svira.